19 Oktobra, 2020

VIJEĆE SIGURNOSTI UN: Britanska rezolucija o Srebrenici

Prihvatanje tragičnih događaja iz Srebrenice kao genocida preduslov je za pomirenje, stoji u nacrtu britanske rezolucije o Srebrenici

Uoči dvadesete godišnjice genocida u Srebrenici Vijeće sigurnosti UN-a danas će glasati o prijedlogu rezolucije Velike Britanije u spomen na taj događaj.

U tekstu rezolucije se “najoštrije osuđuje genocid u Srebrenici kako je to utvrđeno presudama Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde”. U ovoj tački nalazi se i osuda svih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih u BiH.

Insistira se na tome da države članice UN u obrazovne programe unesu lekcije iz prošlih genocida i ratnih zločina.

U tekstu rezolucije stoji i formulacija o “nevinim žrtvama” na svim stranama sukoba.

Prihvatanje tragičnih događaja iz Srebrenice kao genocida preduslov je za pomirenje, stoji u nacrtu britanske rezolucije o Srebrenici, koji je u Beograd, kako piše „Politika“ stigao 24 sata prije sjednice Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj bi ovaj dokument trebalo da bude razmatran.

U najnovijem dokumentu iz Londona stoji i da se lideri na svim stranama pozivaju da “priznaju i prihvate činjenice o dokazanim zločinima koje su utvrdili sudovi”.

Kako se dalje kaže, prenosi Politika, u tom kontekstu “osuđuje se poricanje kao ometanje napora koji vode pomirenju i priznaje da je nastavak poricanja duboko zabrinjavajući za žrtve”.

U tekstu rezolucije se “procjenjuje se da je bilo hiljade slučajeva seksualnog nasilja sa žrtvama na svim stranama tokom sukoba u BiH, uključujući i Srebrenicu”.

Dan uoči sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović susreo se u Londonu s britanskim premijerom Davidom Cameronom.

Izetbegović je izrazio je svoju zahvalnost Velikoj Britaniji za njenu ulogu u aktualnoj britansko-njemačkoj inicijativi te za prijedlog Rezolucije o genocidu u Srebrenici.

Posebno se osvrnuo na veoma značajnu ulogu Velike Britanije u obilježavanju 20. godina genocida u Srebrenici, što je rezultiralo nizom značajnim događaja i svečanosti diljem Kraljevstva.

Sagovornici su izrazili uvjerenje da će prijedlog Rezolucije o Srebrenici biti usvojen u UN-u.

Član Predsjedništva BiH se u Londonu susreo i s predsjedavajućim Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Johnom Bercowom koji je nakon komemoracije u Westminsterskoj opatiji, a povodom 20. Godišnjice genocida u srebrenici, organizirao prijem za sve sudionike.

– Srebrenica je sramota međunarodne zajednice- kazao je šef Delegacije Evropskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom Tonino Picula, povodom obilježavanja 20 godina od počinjenja genocida u Srebrenici, koje je upriličeno početkom jula u Briselu.

Hrvatski član Evropskog parlamenta Jozo Radoš rekao je da podržava rezoluciju o Srebrenici te da ne razumije otpor Republike Srpske (RS) niti Srbije.

– Rezolucija je priznanje nečega što se u BiH dešavalo. Bez pomirenja nije moguće graditi odnose u BiH – istaknuo je Radoš.

Izvjestitelj Evropskog parlamenta za BiH Cristian Dan Preda kazao je  rezolucijom treba odati počast žrtvama.

– Rezolucija o Srebrenici baš kao i genocid ne smiju biti rezultat bilo čijeg ličnog mišljenja, ni onih koji su za ili protiv. Ona mora da se bazira na faktima, na presudi Haškog tribunala, na presudama Međunarodnog suda i na principima borbe za ljudska prava, rekla je u obraćanju u Evropskom parlamentu na zajedničkom sastanku Delegacije za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom i Radne grupe za zapadni Balkan Komiteta za vanjske poslove, ambasadorica BiH u Belgiji i Luksemburgu Bisera Turković.

Stalni predstavnik Misije Ujedinjenog Kraljevstva pri Ujedinjenim nacijama ambasador Matthew Rycroft prije nekoliko dana uputio je pismo predsjedavajućem Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladenu Ivaniću, kao zvaničan odgovor na pismo predsjedavajućeg upućeno Vijeću sigurnosti UN u povodu Rezolucije o Srebrenici.

Po njegovim riječima, rane prošlosti se moraju liječiti putem pružanja podrške žrtvama i izvođenjem izvršioca zločina pred lice pravde, bez obzira na to ko su oni. Proces pomirenja se mora završiti kako bi se svi građani Bosne i Hercegovine sa sigurnošću i nadom okrenuli ka budućnosti.

– Ono što se desilo u Srebrenici je najstrašniji jedinstveni zločin u Evropi od kraja Drugog svjetskog rata. Međunarodni i vaši domaći sudovi su potvrdili da ovaj zločin odgovara okviru definicije genocida u skladu sa Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine. To nije politička izjava. To je pravna činjenica. Genocid je zločin i oni koji su ga počinili su zločinci koji kao takvi trebaju biti kažnjeni. Nije “antisrpski” to izreći, kako to neki opisuju. Sudac u jednom od slučajeva u Hagu je u izricanju presude jasno rekao: “Presudit ću optuženom. Ne sudim narodu. Smatram da bi povezivanje ovog zla sa srpskim identitetom bila uvreda srpskom narodu. Ali bi bilo jednako monstruozno, zbog mogućnosti nanošenja uvrede Srbima, ne povezati ime sa ovim zločinom.” Mi ne vežemo ovaj zločin za srpski narod i mislimo da ni drugi ne trebaju to raditi. Nažalost, političke reakcije na ovu Rezoluciju su jasno pokazale da nije urađeno dovoljno kako bi se postigao stvarni napredak na polju pomirenja, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u širem regionu. Ovo je izvor zabrinutosti Vijeća sigurnosti UN-a zbog njegove primarne uloge u očuvanju međunarodnog mira i sigurnosti. U zadnjih nekoliko dana čuli smo ne samo javno negiranje primjenjivosti termina “genocid”, nego čak i činjenica o broju ubijenih. Ova vrsta političke retorike je neukusna, destabilizirajuća i duboko povrjeđuje žrtve. Kao i Vi, i mi želimo sigurnu, stabilnu i prosperitetnu Bosnu i Hercegovinu, napisao je Rycroft.

Uoči zasjedanja Vijeća sigurnosti UN-a šef srpske diplomacije Ivica Dačić izjavio je kako je današnji dan vrlo važan za srpski narod, ali ne i sudbonosan te da očekuje da su svi svjesni kakve će negativne posljedice imati eventualno usvajanje rezolucije o Srebrenici u Vijeću sigurnosti UN-a.

Dačić očekuje da se za sjednicu Vijeća sigurnosti priprema “velika manipulacija”, ističući kako Srbija ne bi smjela “likovati ako rezolucija ne bude usvojena, niti bi trebala oplakivati svoju sudbinu ako se rezolucija usvoji”.

Dačić je, gostujući na RTS-u, rekao kako je samo podnošenje nacrta rezolucije izazvalo dovoljno negativnih posljedica i da, ako je cilj pomirenje, prijedlog koji je izazvao toliko podjela ne može doprinijeti pomirenju.

– Ako netko želi time stvori pravne pretpostavke za ukidanje RS-a, na temelju pretpostavke da je ona nastala na genocidu i to sada želi verificirati u Vijeću sigurnosti UN-a, moram podsjetiti da je Srbija jamac Daytonskog sporazuma …. i da će stajati na strani tog sporazuma odnosno RS kao entiteta srpskog naroda u BiH, rekao je Dačić, prenosi Tanjug.

On je rekao i da Srbija nije pozvana da govori na sjednici Vijeća sigurnosti.

– Zaista bi bilo više nego tužno, jadno i sramotno za međunarodnu zajednicu da danas ne usvoji rezoluciju o Srebrenici koja je jako ublažena i daleko ispod zahtjeva civilnog društva – kazala je Feni predstavnica nevladine organizacije “Žene u crnom” iz Beograda Staša Zajović.

Smatra da rasprava o nacrtu rezolucije pokazuje da međunarodna politika na prvo mjesto stavlja geostrateške interese koji su veoma daleko od pravednog mira i kažnjivosti zločina.

– Smatram da je usvajanje rezolucije izuzetno važan korak, jer bi to predstavljalo aktivan i konkretan pritisak na Srbiju da usvoji rezoluciju – poručila je.

Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida u BiH Murat Tahirović izrazio je očekivanje da će Vijeće sigurnosti UN-a danas usvojiti rezoluciju o Srebrenici koju je predložila Velika Britanija.

– UN će na neki način odati počast žrtvama genocida u Srebrenici i ukazati na činjenicu da UN, koji snosi odgovornost, ipak nosi teret za sve što se tamo desilo – ocijenio je Tahirović u izjavi za Fenu.

Predsjednica Udruženja “Majke Srebrenice” Hatidža Mehmedović istakla je da se genocid u Srebrenici desio “pod zastavom UN-a koji su pali na ispitu 1995. godine”.

– Ta rezolucija neće ništa pomoći osobama koje su izgubile svoje najmilije, ali će biti opomena mladim generacijama – potcrtala je Mehmedović u izjavi Feni.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić je, u povodu ovogodišnjeg obilježavanja 11. jula, kazao Feni da je riječ o obilježavanju 20 godina genocida nad bošnjačkim stanovništvom u zaštićenim zonama Srebrenica i Žepa, “o nečemu oko čega se zaista ne mogu voditi bilo kakvi pregovori”.

On ističe da je riječ o genocidu koji je presuđen odlukama međunarodnih sudova, “riječ je o dokazanoj i potvrđenoj istini, o jednom strašnom zločinu koji se desio u julu 1995. godine”.

– Istina, bez obzira koliko bila bolna, jeste uvijek jedan kvalitetan pristup ka ozdravljenju prilika unutar same BiH. Prihvatanje istine o počinjenom genocidu u Srebrenici bio bi najveći mogući iskorak u daljnjem razvoju kvalitetnih odnosa među narodima unutar BiH i svakako odnosa između BiH i Srbije – kazao je Zvizdić.

Misli da čitav civilizirani svijet čeka taj brantovski potez koji bi se trebao desiti u ovome periodu.

– To bi sigurno značilo relaksaciju odnosa i vrlo značajan i kvalitetan iskorak ka procesima pomirenja unutar BiH koji su neophodni za sve druge, s tim vezane procese o kojima govorimo, a prije svega za stabilnost i prosperitet BiH – zaključio je Zvizdić.

Direktor Kancelarije Vlade Srbije za suradnju s medijima Milivoje Mihajlović izjavio je da rezolucija o Srebrenici, kakva god da je, u ovom trenutku ne doprinosi pomirenju.

U povodu rasprave u Vijeću sigurnosti UN-a o rezoluciji o Srebrenici, Mihajlović je, na RTS-u, podsjetio da je međunarodna zajednica, odnosno Zapad, duboko bio upleten u događaje u ratu u BiH, prenosi Tanjug.

 Mihajlović je ukazao da dobar dio krivnje snose obje, odnosno tri strane, ali da veliki dio krivnje snose međunarodne snage, koje su imale mandat da zaštite stanovništvo koje je bilo izloženo napadima.

– Balkan je krenuo putem pomirenja i vrijeme je da krene putem pomirenja, istakao je Mihajlović.

On je ocijenio da je vrijeme da sudovi zemalja koje su nastale raspadom Jugoslavije i međunarodni sudovi riješe pitanje krivice i pronalaženja ljudi koji su odgovorni za ubistva i stave na optuženičku klupu one koji su naredili zločine.

Mihajlović je istakao da u UN-u ne očekuje veliku diplomatsku bitku i da će se pokazati koliko su velike sile spremne da se okrenu Balkanu i pomognu rješavanju zaostalih problema.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je britanska rezolucija o Srebrenici, suprotno argumentima te zemlje da cilja na pomirenje, samo produbila razlike i probudila teške emocije.

– Ukoliko taj dokument bude usvojen pred Vijećem sigurnosti, a Rusija ne stavi veto, Republika Srpska će znati da ima samo Srbiju, a naša zemlja da se u teškim trenucima može osloniti samo na sebe, ocijenio je srbijanski premijer u razgovoru za RTS, prenio je Tanjug.

Vučić je istaknu ne može predvidjeti ishod konsultacija između Velike Britanije i Ruske Federacije:

– Ako rezolucija ne bude izglasana, dobro je, a ako bude izglasana, dobro je, jer ćemo znati da se Republika Srpska uvijek i jedino može osloniti na Srbiju i da i mi imamo mnogo prijatelja, ali da u teškim situacijama možemo samo na sebe računati, na svoj narod i ni na koga više.

U tom slučaju, dodao je Vučić, “znat ćemo da moramo raditi još više, još napornije kako bismo bili snažniji, jači i kako bismo u budućnosti mogli zaštititi svoje interese”.

– Nije to stravična tragedija. To svakako nije dobra, laka i lijepa vijest, mogu i da objasnim za to. Ali, u svakom slučaju, život se nastavlja, a mi gledamo da u tom životu budemo što uspješniji. Svaki naš uspjeh, pogotovo u ekonomiji je velika pobjeda i omogućavanje drukčijem pristupu u budućnosti, rekao je Vučić.

– Imamo samo jedno veoma lako pitanje za sastavljače te rezolucije i ako dobijem pozitivan dogovor (na to pitanje) Srbija će promijeniti svoj stav. Tražimo od britanske vlade da nam pokaže dvoje ljudi koje su pomirili ovom rezolucijom. Ne tražimo narode, već dvoje ljudi koje su pomirili. Ne postoji tako nešto. Samo su produbili razlike, probudili teške emocije. Nisu o tome ni brinuli, istaknuo je srbijanski premijer.

Vučić kaže da su autori rezolucije brinuli samo o pravnoj kvalifikaciji djela.

– Primijetili ste da ja nisam govorio o tome. Niti sam nešto potvrđivao, niti sam nešto negirao. Nijedne sekunde nisam govorio o pravnoj kvalifikaciji djela. Srbija sve vrijeme govori o žrtvama, govori o tome kako moramo odati poštovanje muslimanskim, bošnjačkim žrtvama, baš kao što ih odajemo i srpskim. I u tome jeste veličina našeg naroda, mi govorimo o ljudima i o njihovim sudbinama, a oni nam sve vrijeme, lažno pričajući o sudbinama ljudi, govore o pravnoj kvalifikaciji djela da bismo imali pravne i političke posljedice. To je suština svega, rekao je Vučić.

Prijedlog rezolucije o Srebrenici o kojem će se raspravljati pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija ne želi “donijeti bolne podjele niti upirati prstom u nečiju krivicu”, saopštila je Velika Britanija početkom jula, nakon što je Rusija podnijela alternativnu rezoluciju koju smatra uravnoteženom.

Britanski prijedlog rezolucije oštro osuđuje genocid počinjen u Srebrenici i negiranje tog genocida, za razliku od ruskog prijedloga koji osuđuje “najteže zločine koji zabrinjavaju međunarodni komitet”.

– Ovo je trenutak u kojem će Vijeće sigurnosti pokazati kroz ovu rezoluciju da smo posvećeni tome da “nikad više” postane stvarnost, izjavio je Matthew Rycroft, britanski ambasador pri UN-u na komemoraciji žrtvama genocida u Srebrenici koja je održana 01. jula ove godine, uprkos protivljenju Rusije, Srbije i Republike Srpske.

Zamjenik ruskog ambasadora u UN-u Petr Iličev je 30. juna nazvao britansku rezoluciju “jednostranom”, rekavši da se fokusira “samo na jednu stranu sukoba”.

Američka ambasadorica pri UN-u Samantha Power, na komemorativnom skupu je rekla da goenocid u Srebrenici nikada ne smije biti zaboravljen.

– Oni koji danas negiraju genocid u Srebrenici se samo sramote i ponižavaju, rekla je Power, koja je u vrijeme genocida izvještavala iz BiH kao slobodni novinar.

– Dozvolite mi da pozovem sve ovdje okupljene da ista ova odlučnost koju je pobudio stravični zločin u Srebrenici bude prisutna ne samo kada se prisjećamo prošlosti već i kako bismo učinili što je mogue više da spriječimo genocid i masovne zločine i u sadašnjosti, rekla je.

Bilo koja verzija rezolucije o Srebrenici, koju predlaže Velika Britanija je neprihvatljiva, kategorično je ustvrdio je predsjednik RS-a Milorad Dodik dan nakon komemoracije u UN-u.

Ponovio je da je i predlaganje rezolucija o Srebrenici udar na stabilnost i proces pomirenja u BiH i usmjerene su na njenu destabilnost.

BiH kao zemlja na koju se odnosi rezolucija nema o tome usaglašeni stav, što, kazao je, govori o tome koliko je Britanija spremna da ignoriše stanje u BiH.

-RS ne spori potrebu da se obilježi masovno stradanje Bošnjaka u Srebrenici i vlasti će preduzeti sve neophodne mjere da ono protekne bezbjedno, rekao je Dodik.

Ponovo je ukazao da se taj skup nepotrebno politizira, kao i da je Srebrenica integralni dio RS-a i taj entitet je spreman da je tretira kao i sve druge lokalne zajednice i da je finansijski pomogne.

Nakon što je Rusija podnijela alternativni nacrt rezolucije u Srebrenici, dijelovi ovog prijedloga su se našli u novom britanskom nacrtu.

Priznanje da je nevinih žrtava bilo na svim stranama u toku sukoba u Bosni i Hercegovini, i to kako u Srebrenici tako i u okolnim područjima, kao i tvrdnja da je žrtava seksualnog nasilja bilo na svim stranama u sukobu glavne su novine u izmijenjenoj verziji britanske rezolucije o Srebrenici, javio je Tanjug.

Time je pokušano da se ublaži onaj dio teksta koji je bio među najspornijim za Beograd, a u kojem je pisalo da su “desetine hiljada žena, djevojaka, muškaraca i dječaka žrtve seksualnog nasilja tokom sukoba u Bosni i hercegovini, uključujući i Srebrenicu “.

U izmijenjenom nacrtu stoji da je u genocidu u Srebrenici izgubljeno više od 8.000 života, dok su hiljade ljudi raseljene, a porodice i zajednice uništene.

Nova britanska rezolucija sadrži i tačku koja je prepisana iz ruske rezolucije, a u kojoj piše da se podržava Mirovni sporazum, kao i pariško-daytonski sporazum o stvaranju Federacije BiH od 10. novembra 1995. godine i sve strane se pozivaju da se pridržavaju svojih obaveza iz ovih sporazuma.

U mnogim dijelovima britanska rezolucija je ostala nepromijenjena. I dalje se najčešće spominje riječ genocid, ali sada se koristi 26 puta umjesto ranijih 35 puta.

Kao i u prvoj verziji, podsjeća se na odluke Haškog tribunala, uključujući i presudu generalu Radislavu Krstiću iz 2004, koji je osuđen za genocid u Srebrenici, kao i na presudu Međunarodnog suda pravde, koji je izrekao da se u Srebrenici desio genocid i dodaje da se i dalje nastavljaju suđenja u Haškom tribunalu.

 I dalje stoji da se najstrože osuđuje genocid u Srebrenici, te se osuđuje svako poricanje genocida.

Kao i u prvoj verziji, “saosjeća se sa žrtvama na svim stranama u sukobu u BiH, uključujući i one u Srebrenici, kao i sa njihovim porodicama”, a nadležne vlasti u BiH se pozivaju da osiguraju pravdu za žrtve i dugoročnu podršku preživjelima, uključujući one koji su preživjeli seksualno nasilje.

Agencije podsjećaju da je sredinom juna Milorad Dodik rekao kako se namjerava obratiti Rusiji s molbom da uloži veto na rezoluciju o Srebrenici, a da je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov ranije rekao da će rezolucija isprovocirati dodatna međuetnička trvenja na Balkanu.

Poslije susreta s Dodikom u Sankt-Peterburgu 19. juna, Lavrov je rekao da je britanski nacrt rezolucije zasnovan na “apsolutno antisrpskom ključu” i “pogrešno tumači, čak i na pravnom planu, sve što se desilo i što je već ocjenjivano u Vijeću sigurnosti UN-a.